Među poslanicima koji će utorak, 17. novembra prvi put sesti u skupštinsku klupu biće velika večina koja nikad nije do sada bila u ovoj funkciji.

Svih 250 imaju obavezu da budu aktivni, da stavljaju javni interes iznad ličnog i da poštuju ustav i zakone. Imaju i svoja prava, poput onog da za svoj rad budu plaćeni, a imaju i zaštitu od krivične i druge odgovornosti.
Pojam poslaničkog imuniteta u javnosti se često doživljava kao apsolutna nedodirljivost pred zakonom. Ipak, Ustav Republike Srbije i Zakon o Narodnoj skupštini vrlo precizno definišu granice ove zaštite, čiji primarni cilj nije lična privilegija poslania, već očuvanje nesmetanog rada parlamenta i slobode govora narodnih predstavnika.
Prema članu 103. Ustava Srbije i članu 38. Zakona o Narodnoj skupštini, imunitet poslanika počinje od dana potvrđivanja mandata i traje do njegovog prestanka, a deli se na dva ključna oblika.
Prvi stub zaštite je takozvani imunitet neodgovornosti. On garantuje da narodni poslanik ne može biti pozvan na krivičnu, prekršajnu, niti bilo koju drugu odgovornost za izneto mišljenje ili glasanje u vršenju svoje poslaničke funkcije. Ova zaštita je trajna i važi čak i nakon što poslaniku istekne mandat, čime se osigurava da predstavnici građana mogu slobodno da kritikuju i diskutuju bez straha od sudskog progona.
Drugi oblik je imunitet nepovredivosti, koji se odnosi na postupke van same skupštinske govornice. Prema zakonu, poslanik koji se pozove na imunitet ne može biti pritvoren, niti se protiv njega može voditi krivični ili drugi postupak u kojem se može izreći kazna zatvora, sve dok Narodna skupština to izričito ne odobri. Svrha ovog pravila jeste da se spreči eventualna zloupotreba pravosuđa ili policije radi uklanjanja političkih neistomišljenika iz parlamentarnog života.
Zakonodavac je, međutim, predvideo jasne situacije u kojima poslanik ne može da se zakloni iza svoje funkcije. Prvi izuzetak odnosi se na zatečenje na delu. Ukoliko je poslanik uhvaćen u izvršenju teškog krivičnog dela za koje je propisana kazna zatvora duža od pet godina, policija ima pravo da ga pritvori odmah, bez prethodnog odobrenja parlamenta.
Pored toga, imunitet ne štiti poslanike od postupaka u kojima nije zaprećena zatvorska kazna. To znači da se protiv njih bez odobrenja Skupštine mogu voditi parnični postupci, na primer za uvredu ili naknadu štete izrečenu van skupštinskog rada, kao i prekršajni postupci za koje je predviđena isključivo novčana kazna.
Čak i kada postoji zaštita, ona nije nepremostiva. Na zahtev suda ili tužilaštva, nadležni skupštinski odbor razmatra slučaj, a konačnu odluku o ukidanju imuniteta donosi sama Narodna skupština većinom glasova svih poslanika, što znači da je potrebno najmanje 126 glasova. Važno je napomenuti da ukidanje važi isključivo za konkretno delo za koje je zatraženo.
Na kraju, pravni sistem predviđa i važan mehanizam protiv zloupotrebe. Tokom perioda u kojem poslanik uživa imunitet, rokovi za zastarelost krivičnog gonjenja ne teku, čime se osigurava da pravda ne bude trajno izbegnuta, već samo odložena dok Skupština ne donese odluku ili dok mandat ne istekne.
“Ako se ne dozvoli vođenje postupka od strane Narodne skupštine, onda neko ostaje zaštićen dok mu traje mandat iako je verovatno izvršio krivično delo koje nema veze sa funkcijom Narodne skupštine ili funkcijom opozicije”, dodaje on.
Hapšenje je moguće bez odobrenja skupštine samo u slučaju da je poslanik zatečen usred krivičnog dela za koje je propisana kazna zatvora duža od pet godina.
“Rešenje bi bilo da se to restriktivno koristi i da recimo u slučaju narodnog poslanika koji je pre svog mandata učinio neko krivično delo, da skupština ne sprečava da takav poslanik odgovara ili da se vodi postupak protiv njega”, kaže Korhec.
Takva konvencija, prema rečima profesora Korheca, mogla bi da se uvede u rad Narodne skupštine i možda pomogne u rešenju slučajeva na koje domaća sudska praksa često nema odgovor. To je, po pravilu, rezultat razvoja ustavnosti, a ujedno i razlog zašto neke zemlje to još uvek ne primenjuju.
Pravo na imunitet imaju i poslanici Skupštine Vojvodine, ali ne u jednakoj meri kao poslanici Narodne skupštine. Pokrajinskim poslanicima on pruža zaštitu za izgovorenu reči ili glasanje u obavljanju funkcije, ali ih ne štiti od opštih krivičnih postupaka ili pritvora jer je definisan nižim pravnim aktom od ustava – Statutom AP Vojvodine.
Razglas news/RTV
One thought on “Šta je poslanički imunitet?”