Wednesday

24. 6 2026.

Vrućina može pogoršati neka zdravstvena stanja

Visoke temperature mogle bi kod nekih ljudi pogoršati postojeća zdravstvena stanja. Građanima se savetuje da piju dovoljno tečnosti, borave u…
1 Min Read 0 110

Visoke temperature mogle bi kod nekih ljudi pogoršati postojeća zdravstvena stanja.

Foto: Pixabay

Građanima se savetuje da piju dovoljno tečnosti, borave u rashlađenim prostorima, izbegavaju izlaganje suncu i provere kako su rodbina i komšije.

Takođe se podseća da se mala deca i kućni ljubimci ni u kom slučaju ne smeju ostavljati bez nadzora u vozilima. Tokom toplotnih talasa osobe sa određenim zdravstvenim tegobama mogu primetiti pogoršanje, a lekari ističu četiri stanja koja su posebno rizična, prenosi Index.hr.

Srčane bolesti

Fiziolog Majkl Kraford objasnio je kako ekstremna vrućina utiče na srce.

“Kardiovaskularni sistem mora da uloži dodatni napor kako bi oslobađao toplotu i rashladio telo”, rekao je i dodao da to dovodi do ubrzanog rada srca i pojačanog znojenja, što može izazvati pad krvnog pritiska.

Kako je naveo “što duže boravite na vrućini, to je opterećenje za srce veće.”

Vruće vreme takođe može izazvati tahikardiju, odnosno ubrzan rad srca, koja u nekim slučajevima može biti opasna po život.

Kamen u bubregu

Urolog dr Araš Akhavein iz bolnice Cedars-Sinai upozorava da su ljudi tokom vrućina izloženiji riziku od kamena u bubregu.

“Dehidracija u toplim i suvim uslovima predstavlja veliki rizik za nastanak kamena”, izjavio je i dodao da “što se više znojite i gubite tečnost, to urin postaje koncentrisaniji, a kada je previše koncentrisan, minerali lakše kristališu i stvaraju kamen”.

Giht

Ljudi koji boluju od gihta, oblika artritisa, treba da budu posebno oprezni tokom letnjih meseci. Istraživanja pokazuju da toplo i vlažno vreme može povećati rizik od napada gihta, čak i kada se boravi u klimatizovanim prostorima.

“Više temperature uzrokuju pojačano znojenje, što može dovesti do dehidracije”, objašnjava organizacija Gout Education Society.

Takođe je rekao da dehidratcija može povisiti nivo mokraćne kiseline, što podstiče napade gihta.

Glavobolje

Promene pritiska i temperature mogu izazvati glavobolje, pa su osobe sklone migrenama podložnije napadima tokom vrućina. Prema Fondaciji za migrenu, trećina obolelih navodi dehidraciju kao okidač.

Jaka sunčeva svetlost takođe može podstaći glavobolje i aktivirati nervne puteve osetljive na svetlost povezane s migrenom.

“Stres uzrokovan visokim temperaturama takođe podiže nivo kortizola, što je još jedan poznati okidač”, dodaje zdravstvena organizacija WMC Health.

Index.hr

Leave a Reply

Discover more from razglas news

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading