Docent Fakulteta političkih nauka Marko Vujić komentarisao je da li je pravo građana Srbije u inostranstvu zaista jednako dostupno kao onima koji će glasati u Srbiji.

“Nesumnjivo je da mi od 2012. godine faktički nismo imali neizvesne izbore, od one odluke Socijalističke partije Srbije da svoje mandate priključi Srpskoj naprednoj stranci, a ne do tada koalicionom partneru, Demokratskoj stranci. Mi više nismo imali neizvesne izbore u kojima bi uopšte odluka jedne manje partije mogla da promeni ono što bi bilo formiranje nove vlade”, kaže Vujić.
On navodi da je deo građana koji je ranije apstinirao sada prepoznao mogućnost da njihov glas utiče na promenu vlasti, prenosi Insajder.
“Prosto, veliki broj apstinenata je uvideo da na ovim izborima konačno postoji šansa da se aktuelni režim razvlasti i prevashodno je to njihova motivacija da izađu na ove izbore”, kaže Vujić.
Kao još jedan razlog povećanog interesovanja Vujić navodi pojavu Studentske liste kao novog političkog aktera.
“Ja bih dodao još jedan element, a to je da je taj politički izazivač, odnosno Studentska lista, jedan novi politički akter. Dakle, ne samo u tom nekom formalnom smislu, već zaista ljudi koji su od strane studenata nominovani na tu listu uglavnom nisu bili partijski akteri”, navodi Vujić.
Dodaje da su pojedini kandidati imali određeni politički angažman, ali da nisu bili aktivni u partijama, što je, prema njegovoj oceni, deo javnosti prepoznao kao alternativu tradicionalnim opozicionim strankama.
“Oni jesu imali neku vrstu političkog angažmana, možda pojedini od njih, ali u partijskom smislu nisu bili aktivni. Dobar deo javnosti, bar onaj deo apstinenata koji će izaći na same izbore, je to prepoznao, nekako posledično od onog umora od tradicionalnih opozicionih partija koje su poslednjih 14 godina relativno glatko gubile izbore od Srpske napredne stranke”, kaže Vujić.
Prema njegovim rečima, upravo bi novi politički akter i ljudi koji do sada nisu bili deo partijskog sistema mogli da utiču na formiranje nove vlasti.
“Dakle, očekuje se da taj novi akter, da novi ljudi, jedna nova politička krv u tom partijskom smislu, bude nešto što će možda promeniti tu kliničku sliku Republike Srbije, bar kada je reč o formiranju nove vlasti”, zaključuje Vujić i dodaje da se očekuju neizvesni izbori.
Prema njegovim rečima, to je zajednička procena različitih političkih aktera, iako se iz redova vlasti mogu čuti i procene o potencijalno ubedljivoj pobedi.
“Ako pogledate analizu jedne i druge strane, ono što je zajednički imenilac i za jedne i za druge je da će izbori biti neizvesni, osim kada iz redova aktuelnog režima govore o nekoj potencijalno ubedljivoj pobedi. Dakle, i to su manjinski glasovi unutar te stranke”, navodi Vujić.
On smatra da zbog očekivane neizvesnosti fraza “svaki glas je bitan” na ovim izborima dobija posebno značenje.
“Dakle, sigurno se očekuju neizvesni izbori i u tom smislu ona fraza ‘svaki glas je bitan’ zaista dobija na značaju i negde predstavlja jednu realnost”, ističe Vujić.
Kako dodaje, to nije važno samo za dve najveće liste, već i za ostale političke takmičare, posebno one koji se bore za prelazak cenzusa.
“I takođe, ne predstavlja realnost samo za dve najveće liste one koalicije okupljene oko Srpske napredne stranke i Studentske liste, već je itekako bitna za ostale političke takmičare, odnosno liste koje se takmiče na predstojećim izborima”, kaže Vujić.
Kao jednu od lista koja bi mogla da pronađe svoje birače među dijasporom izdvaja koaliciju Evropska Srbija.
“Tu pre svega mislim na one antirežimske, okupljene u koaliciji Evropska Srbija, koja bi mogla upravo da pronađe potencijalno svoje glasače u dijaspori. Nešto manje se to odnosi na koaliciju okupljenu oko novog DSS-a, ali moguće je da tu postoji određeni broj glasova i za njih”, dodaje on.
Vujić ocenjuje da bi veće učešće dijaspore moglo da promeni izborni rezultat, posebno kada je reč o manjim strankama koje se nalaze oko cenzusa.
“Učešće dijaspore u nekom širem obimu može promeniti rezultat glasanja, može uticati na to da li će pomenute manje stranke, antirežimske, preći cenzus”, navodi Vujić.
Prema njegovim rečima, te stranke su prema istraživanjima za sada bliže tome da ostanu ispod cenzusa, ali bi učešće dijaspore moglo značajno da utiče na njihov rezultat.
“One su za sada, prema istraživanjima, ipak bliže tome da budu ispod cenzusa, ali kažem, samim učešćem dijaspore, tih nekih minimum stotinak hiljada glasova, se može itekako dosta toga promeniti”, kaže Vujić.
Posebno ukazuje na posledice koje bi ostanak pojedinih stranaka ispod cenzusa mogao da ima na raspodelu mandata po Dontovom sistemu.
“Posebno ukoliko te stranke ostanuispod cenzusa, pa po tom Dontovom sistemu deo mandata koji bi njima pripao ode faktički na drugu stranu, van volje, primarne volje onoga što su bili glasovi tih ljudi koji su zaokružili te partije”, zaključuje Vujić.
Studentska lista, deo javnosti i stručna javnost navode da je reč o opstrukcijama i postavljaju pitanje koji su motivi da se delu srpskih državljana onemogući da ostvare svoje ustavom zagarantovano pravo.
“Ja bih rekao da je to posledica jedne pretpostavke, pre svega kao i unutar granica Republike Srbije, da ta velika izlaznost koja nas očekuje, 65 odsto najmanje, a procenjuje se čak i preko 70 odsto, dakle nekih 15 odsto više od ranijih izbora, je inspirisana time da postoji realna šansa da se aktuelni režim razvlasti”, kaže Vujić.
On smatra da se ista pretpostavka primenjuje i na povećano interesovanje birača u dijaspori, koje je, prema njegovim rečima, značajno veće nego ranije.
“Pretpostavka je da ta zainteresovanost u dijaspori, koja je iznenada takođe povišena gotovo za nekih 50-60 odsto u odnosu na standard aktuelne dijaspore, da su to faktički glasači koji bi bili orijentisani ka onim opcijama koje su antirežimske, prevashodno ka Studentskoj listi”, navodi Vujić.
U tom kontekstu, Vujić smatra da vlast pokušava da utiče na mogućnost građana iz dijaspore da glasaju, polazeći od pretpostavke kome bi njihovi glasovi mogli biti usmereni.
“U kontekstu onoga što sam pomenuo, da je svaki glas bitan, čini mi se da aktuelna vlast pokušava da osujeti upravo naše sugrađane iz dijaspore da izađu na te izbore, jer pretpostavljaju da će ti glasovi biti pre svega usmereni ka podršci onoga što jeste okupljeno oko antirežimskog fronta, pre svega, Studentske liste, ali i ostalih”, zaključuje Vujić.
Opširnije pročitajte na sajtu Insajdera.