Da se danas održavaju izbori, u scenariju u kojem na izbore izlaze samo studentska lista (lista profesora, radnika, poljoprivrednika, stručnjaka, podržanih od strane studenata), pokret na čelu sa Aleksandrom Vučićem (SNS, SPS, Zavetnici) i stranke manjina, 54.8 odsto građana Srbije bi glasalo za studentsku listu, dok bi za Vučićevu listu glasalo 42,1 odsto.

Takođe, ukoliko bi celokupna opozicija (građanska i “desna”, Kreni-promeni, dr Milić i dr Nestorović) izašla ujedinjena na izbore, osvojila bi 10,2 odsto, studentska lista – 45,9, a pokret na čelu sa Aleksandrom Vučićem još manje nego u prvoj varijanti – 41,4 odsto, pokazuju najnovija istraživanja u koje je Danas imao uvid.
Naime, agencija Sprint Insight uradila je od 23. juna do 5. jula ove godine istraživanje javnog mnjenja, metodologijom “lice u lice” sa 1.458 ispitanika u Srbiji. Fondacija Better Future for Serbia je naručila ovo istraživanje kao deo šire “crowdfunding” inicijative koju predvodi srpska dijaspora.
Prosečna starost ispitanika bila je 49 godina, a istraživanje je u obimu obuhvatilo 61,6 odsto gradsku, a u 38,4 odsto ruralnu sredinu. Tako da je četvrtina ispitanika iz Beograda, sličan procenat je i iz Vojvodine, kao i iz ostalih delova Srbije.
Naznačimo i da kada je reč o nivou stepena obrazovanja, najviše ispitanika ima završenu srednju školu, 43,6 odsto, dok je sličan procenat onih sa osnovnim i onih sa fakultetskim i višim obrazovanjem.
Više od 11 odsto ispitanika se izjasnilo u istraživanju da “jako teško živi”, imajući u vidu finansijsku situaciju, a najviše njih je reklo da se nekako snalazi, ali i da je to daleko od bilo kakve stabilnosti – čak 47,9 odsto. Da situacija nije loša, da se ima dovoljno novca za potrebe, reklo je 35,6 odsto, a samo 4,7 odsto je istaklo da ima dovoljno novca i da o njemu ne brine.
Ispitanici iz ovog istraživanja najčešće prate politička dešavanja u Srbiji putem televizije, čak njih 46,6 odsto. Na drugom mestu su društvene mreže, 27,9, dok se preko online portala i novina obaveštava njih 13,2 odsto. Štampane medije prati tek nešto manje od jedan odsto ispitanika, dok skoro 10 odsto uopšte ne prati politička dešavanja.
Ceo tekst pročitajte ovde.
Danas
